Obilazak otvorenog radilišta i asfaltne baze

PROMICATI I PRIMJENJIVATI  VISOKU RAZINU  ZAŠTITE NA RADU

Ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu Vitomir Begović sa suradnicima; Muhidinom Omerdićem i Josipom Škreblinom u pratnji Mirka Klarića, rukovoditelja Službe općih poslova i stručnjaka zaštite na radu u Zagrebačkim cestama Podružnici Zagrebačkog holdinga obišao je radove na prometnici Prigornica od Aleje Bologne do ulice Bukoščak u Podsusedu i asfaltnu bazu u Rakitju, te se tom prilikom upoznao u razgovoru s radnicima s organizacijom rada, mjerama prevencije i provedbom zaštite na radu.

Grad Zagreb je kao i svakog ljeta najveće gradilište u zemlji. Ovih dana rad se odvija u izuzetno teškim uvjetima, na temperaturi višoj od 40 plus u hladu. Na na radilištima na kojima se polaže asfalt temperatura dostiže i do 180 stupnjeva Celzija.

Radnici ovih dana intenzivno rade na održavanju prometnica na području Grada Zagreba, a tijekom godine, tvrtka održava ukupno 2 500 km cesta. U zimskom razdoblju djeluje 235 ekipa raspoređenih u 14 zimskih službi. Uz dvije asfaltne baze za proizvodnju i recikliranje asfalta zaposlenici ove tvrtke održavaju vertikalnu i horizontalnu prometnu signalizaciju i opremu na sveukupnoj cestovnoj prometnoj mreži te 454 lokacija sa semaforskim uređajima. Redovito se održavaju brojni cestovni objekti i mostovi, rekao je Klarić.

Na radilištu u Prigornici izvode se opsežni radovi rekonstrukcije prometnice, skidanjem habajućeg sloja, popravkom nosećeg sloja, postavljanjem slivnika i šahtova te izradom novog asfaltnog pokrova, a završiti će postavljanjem odgovarajuće prometne signalizacije. U okviru moderne i automatizirane asfaltne baze u Rakitju stari asfaltni pokrov se reciklira te se osigurava proizvodnja novog asfalta uz prethodne analize, pripremu, kontrolu i testiranje, kako bi asfalt odgovarao nizu parametara za određenu prometnicu.

Radovi se odvijaju na otvorenom prostoru što uvjetuje dobru organizaciju i primjerenu provedbu mjera prevencije. Tvrtka zapošljava oko 700 radnika, značajan broj radnih mjesta su s posebnim uvjetima rada, a na godišnjoj razini bilježi se oko 30-tak ozljeda pretežito lakših, rekao je Mirko Klarić. Radnici na radilištu istaknuli su da se pridržavaju mjera zaštite na radu u skladu s procjenom rizika te da je prisutna aktivna suradnja s ovlaštenicima poslodavca.

Predstavnici Zavoda i ovom prilikom ukazali su na potrebu prilagodbe rada, mjera prevencije i zaštite na radu prilikom rada na otvorenim prostorima kako bi se očuvalo zdravlje radnika i spriječile negativne posljedice ne samo po sigurnost već i po zdravlje radnika. Štetni čimbenici u velikoj su mjeri povezani s prirodom, ali na njih može utjecati i način na koji je rad organiziran. Preventivne mjere potrebno je nadopuniti zaštitnim mjerama i mjerama ublažavanja. U tom okviru mjere zaštite u prvom redu trebaju biti skupne a zatim se mogu primijeniti i pojedinačne. Upute Zavoda za unapređivanje zaštite na radu za siguran rad u uvjetima visokih temperatura mogu svim ključnim dionicima poslužiti kao podsjetnik na primjenu mjera prevencije prema realnim okolnostima na konkretnim mjestima rada.

Osvrnuvši se na značaj kulture zaštite na radu predstavnici Zavoda naglasili su da svaki rukovoditelj u radnoj sredini treba praktično pokazati svojim radnicima da stvarno vjeruje u važnost mjera sigurnosti na radu predano radeći na poštivanju pravila i utječući osobnim primjerom na njihovo odgovorno ponašanje.

Zaštita života i zdravlja radnika te dobra zaštita na radu moraju biti na prvom mjestu, u svakom dijelu radnog procesa. Zato je sudjelovanje radnika u zaštiti na radu dvosmjerni proces u kojemu poslodavci i radnici te njihovi predstavnici međusobno razgovaraju, obavještavaju se o potencijalnim problemima, traže i razmjenjuju stajališta i informacije, pravodobno raspravljaju o problemima, uzimaju u obzir sva mišljenja, zajednički sudjeluju i donose odluke, te iskazuju uzajamno povjerenje i poštovanje. Takvim pristupom moguće je djelovati na ostvarivanju vizije nulte stope nesreća, koja se temelji na vjerovanju da se sve nesreće mogu spriječiti. Isključivanje poremećaja i gubitaka u poslovanju, smanjenje izostanaka uslijed spriječenosti za rad, izbjegavanje administrativnih i drugih troškova, ostvarivanje povjerenja radnika, poslovnih partnera i društvene zajednice, samo su neke od koristi koje tvrtke mogu imati od sprječavanja nesreća na radu i bolesti povezanih s radom. Sve navedene pozitivne učinke moguće je postići racionalnim i učinkovitim ulaganjem u zaštitu na radu kao i odgovornim pristupom ovom području od strane najviše rukovodeće razine u svakoj tvrtki ili ustanovi, zaključio je ravnatelj Begović, pohvalivši zalaganje i odnos prema zaštiti na radu radnika ove tvrtke prilikom obavljanja radnih zadaća u izuzetno teškim vremenskim uvjetima.