Održan Okrugli stol: Praktični problemi u poslovima koordinatora za zaštitu na radu

Share

Zavod za unapređivanje zaštite na radu u suradnji s koordinatorima za zaštitu na radu i uz pomoć Hrvatske udruge poslodavaca organizirao je Okrugli stol na temu „Praktični problemi u poslovima koordinatora za zaštitu na radu“. Cilj ovog skupa bio je razmjena iskustava, iznošenje problema i primjera dobre prakse, kao i predlaganje učinkovitih rješenja u obavljanju poslova koordinatora za zaštitu na radu.

Uvodno se nazočnima obratila Admira Ribičić, direktorica Odjela za zakonodavstvo i pravne poslove HUP-a i Boris Antunović, predsjednik Koordinacije zaštite na radu pri Udruzi malih i srednjih poduzetnika HUP-a koji je ukazao na određena otvorena pitanja te potrebu odgovornijeg pristupa u koordinaciji poslova zaštite na radu na gradilištima.

Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, podsjetio je da je i ovaj okrugli stol prigoda za daljnje unapređivanje zaštite na radu. Ukazao je da aktualni Pravilnik o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita samo načelno govori da su se koordinatori zaštite na radu dužni usavršavati, kao i stručnjaci zaštite na radu, što nije dovoljno. Temeljno obrazovanje i polaganje stručnog ispita ne pružaju jamstvo znanja, vještina i sposobnosti u obavljanju odgovornog, visoko rizičnog i zahtjevnog posla. Zato je logično da mnoge struke čiji rad utječe na život, zdravlje i očuvanje radne sposobnosti radnika imaju obvezu kontinuirano obnavljati i proširivati svoja znanja te stjecati uvjete za izdavanje i obnavljanje licence za daljnji rad. Međutim, samo u području zaštite na radu takva obveza do sada nije regulirana. I zato normativno i praktično moramo stvarati uvjete da se uvede odgovarajući model, pa smo i sačinili odgovarajuće prijedloge izmjena Zakona i pod zakonskog akta te isto uputili resornom ministarstvu, te očekujemo prihvaćanje, a zatim i daljnju provedbu, istaknuo je ravnatelj Begović. Ovakvi oblici edukacije su najjeftiniji i najučinkovitiji način prijenosa i primjene znanja u praksi i zato ovaj Zavod od svojeg osnivanja, u ovom kratkom razdoblju upravo usmjerava svoje djelovanje u tom pravcu.

Današnja tema okruglog stola dolazi u krajnje zabrinjavajućem trenutku. Temeljem prikupljenih podataka iz sredstava javnog priopćavanja razvidno je da u ovom dijelu godine bilježimo značajan broj teških i smrtnih ozljeda na radu, pri čemu prednjači djelatnost graditeljstva. Demontaža skele, nestručno postavljanje skele, pad s visine, izvođenje radnih postupaka suprotno pravilima, neispravna sredstva rada i dr. Rezultati u prvih pet mjeseci su 5 smrtnih ozljeda i 19 ozljeda s teškim posljedicama. Od 16 lokacija na kojima su se dogodile ozljede, njih 7 je na Jadranu, 3 u Zagrebu, 2 u Slavoniji, te po 1 u Sisku, Sinju, Čakovcu i Jastrebarskom. Pri tome na ozbiljnost situacije ukazuje i jučerašnja nepravomoćna presuda Županijskog suda u Rijeci kojom su izrečene kazne petorici optuženika zbog izostanka odgovarajuće zaštite revizorskog okna dubokog 2,9 m na privremenom radilištu, zbog čega je došlo do teške ozljede sa smrtnim posljedicama mlade djevojke koja se zatekla na toj lokaciji na putu svom domu. U kojoj mjeri ovi slučajevi imaju veze i s djelovanjem koordinatora? Današnji skup prilika je za pružanje odgovora na pitanje što je potrebno i moguće učiniti da rubrike crnih kronika ne bilježe stradavanja radnika posebno na privremenim ili pokretnim gradilištima. Zahtjevna gradilišta i projekti, različiti lokacijski uvjeti, kratki rokovi, vremenski uvjeti, brojni izvođači, kronični nedostatak radnika različitih profila, potrebno vrijeme za učinkovit rad i cijene usluga neki su od čimbenika koji utječu na razinu sigurnosti na radilištima.

Jedno od ključnih pitanja je svakako; kako ojačati ulogu koordinatora za zaštitu na radu? Kakve bi dodatne ovlasti koordinator trebao imati? Kako osigurati njegovu nazočnost cijelo vrijeme u kojem radnici dva ili više poslodavaca izvode radove? zaključio je ravnatelj Begović svoje obraćanje velikom broju nazočnih sudionika okruglog stola, među kojima su bili i predstavnici Ministarstva rada i mirovinskoga sustava.

Željko Prister iz tvrtke Kontrol biro – Prister d.o.o. Zagreb prezentirao je svoja iskustva vezano za ulogu koordinatora za zaštitu na radu I i II, te istaknuo dobru praksu pri obavljanju poslova koordinatora kod inozemnih izvođača radova koji imaju znatno više standarde i strože kriterije u usporedbi s propisanim obvezama u RH. Objasnio je neusklađenost Zakona o zaštiti na radu i Pravilnika o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima, unatoč već implementiranoj Direktivi 92/57/EEZ putem navedenog Pravilnika (iako nedostaje dodatak V.) te istaknuo potrebu usklađivanja Zakona o zaštiti na radu i Zakona o gradnji, kao i potrebu dodatnog reguliranja odredbi o koordinatorima u Zakonu o gradnji. Poseban naglasak je stavio na nedovoljno propisano područje te predložio održavanje stručnih skupova vezano za rad na visini i skele te rad na iskopima. Istaknuo je da nije moguće da koordinator za zaštitu na radu bude cijelo vrijeme na radilištu, ali predlaže obvezu prisutnosti koordinatora u vrijeme obavljanja poslova s velikim rizikom.

Dalibor Žnidaršić iz Zavoda za unapređivanje sigurnosti d.o.o. iz Osijeka je istaknuo najčešće probleme i iskustva u praksi u poslovima koordinatora za zaštitu na radu tijekom izrade projekta i tijekom građenja te neusklađenost propisa. Prenio je svoja iskustva u prekoračenju ovlasti koordinatora za zaštitu na radu vezano za traženje dokumentacije od investitora, ali i da investitori postavljaju nerealne zahtjeve od koordinatora, a koji nisu poslovi koordinatora, npr. izdavanje dozvole za rad za skeli, dozvolu za rad na visini i slično. Naveo je primjer Komore koordinatora u Sloveniji koja je propisala obvezu osposobljavanja koordinatora za zaštitu na radu i u slučaju nedovoljnog broja bodova, mora se položiti ispit pri Komori ili se gubi dozvola za rad koordinatora. Osim navedenog, Komora propisuje određene uvjete i daje upute pri obavljanju poslova koordinatora te je pozvao Zavod da slijedi slovenski primjer. Predložio je da se koordinator za zaštitu na radu ne imenuje, nego da se odnos investitora i koordinatora regulira ugovorom.

O imenovanju i funkciji koordinatora za zaštitu na radu II govorio je Marko Velnić iz tvrtke Alfa sigurnost d.o.o. iz Zagreba. Prenesao je svoje iskustvo i naveo dokumentaciju koju traži na radilištu, a koja mu je potrebna za obavljanje poslova: Plan izvođenja radova, Kopiju prijave privremenog gradilišta inspekciji rada (predano), Knjiga nadzora iz zaštite na radu (svaki izvođač svoju knjigu), Zapisnik o ocjeni osposobljenosti radnika za rad na siguran način (praktični dio provjere i ek 1), Potvrde o osposobljenosti radnika za  za pružanje prve pomoći (svaka firma 1 na 50 zaposlenih u smjeni), Dokaz o stručnoj osposobljenosti radnika, Popis radnih mjesta s posebnim uvjetima rada, Isprave o zdravstvenim pregledima radnika koji rade na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada, Popis radne opreme sa dokazima o ispitivanjima, Razno. Složio se s g. Pristerom vezano za obvezu prisutnosti koordinatora u vrijeme obavljanja poslova s velikim rizikom te dodao da vrijeme prisutnosti utječe i na cijenu obavljanja poslova koordinatora za zaštitu na radu. Naglasio je da koordinator za zaštitu na radu nema dovoljnu komunikaciju s investitorom jer je u zadnje vrijeme investitor grupacija pravnih osoba te se komunikacija svodi na glavnog inženjera kojemu primjena zaštite na radu često produžuje rokove završetka radova i upravo iz tog razloga je naglasio problem jer koordinator za zaštitu na radu može istovremeno biti ujedno i glavni inženjer te nadzorni inženjer na istom radilištu. Istaknuo je da je potreban veći nadzor nad imenovanjem koordinatora za zaštitu na radu te da potpis koordinatora za zaštitu na radu bude sastavni dio imenovanja jer se u praksi događa da koordinatori za zaštitu na radu nemaju saznanja o imenovanju.

Željko Krmelić iz Hemak–ing, obrta za tehnička savjetovanja prikazao je dokumentaciju u provođenju nadzora na zajedničkom radilištu. Posebno je stavio naglasak na potrebu prisutnosti koordinatora na radilištu te prikazao primjer Slovenije u kojoj je naputkom uređeno minimalno vrijeme koje koordinator za zaštitu na radu mora provesti na radilištu. Pored toga, ukazao je i na potrebu pravne zaštite koordinatora na način da fotografijama s istaknutim datumom i vremenom obilaska radilišta u svojoj dokumentaciji dokazuje obilazak radilišta te ne traži dokumentaciju na radilištu, ali da zahtijeva potpisivanje izjave o ispunjavanju propisanih obveza.

Nakon uvodnih izlaganja i sadržajne rasprave predloženo je da :

koordinator za zaštitu na radu mora biti prisutan na radilištu u vrijeme obavljanja poslova s velikim rizikom,

– odluka o imenovanju koordinatora za zaštitu na radu mora sadržavati poslove koordinatora i potpis imenovanog koordinatora kao dokaz da je isti preuzeo odluku te da je upoznat s imenovanjem,

– se izradi uputa koordinatorima za zaštitu na radu o dokumentima koje su ovlašteni tražiti od investitora,

– istovremeno ne obavlja ista osoba funkciju koordinatora za zaštitu na radu i glavnog inženjera/nadzornog inženjera na istom radilištu,

– se nastavi suradnja Zavoda i koordinatora za zaštitu na radu u cilju zajedničkog unapređivanja zaštite na radu.

U skladu s planom normativnih aktivnosti Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, najavljeno je do kraja ove godine donošenje novog Pravilnika o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima te će se u tu svrhu koristiti mišljenja i praktična iskustva iznijeta na ovom Okruglom stolu.