Radni sastanak HUP, HUM i ZUZNR

 RAD I ŽIVOT U RAVNOTEŽI

Na radnom sastanku Nataše Novaković, pravne savjetnica glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca, Danice Lisičar i Vanje Bilića, predstavnika Hrvatske udruge za mirenje i Vitomira Begovića, ravnatelja Zavoda za unapređivanje zaštite na radu razgovaralo se o inicijativi za realizaciju programa edukacije o upravljaju konfliktima na radnome mjestu, te prevenciji stresa i psihosocijalnih rizika te unapređenju međuljudskih odnosa kao ključnih čimbenika zaštite na radu, očuvanja zdravlja i radne sposobnosti tijekom cijelog radnog vijeka. Dogovoreno je da se 9. ožujka održi informativna radionica za menadžment ljudskih potencijala iz hrvatskih tvrtki i ustanova na kojem će se između ostalog predstaviti idejni program „Rad i život u ravnoteži“, kojeg je cilj na osnovu iskustava iz drugih zemalja organizirati tečajeve osposobljavanja za upravljanje konfliktima, sprječavanje stresa i psihosocijalnih rizika u radnim sredinama.

Tijekom sastanka sudionici su naglasili da je jedna od najvažnijih aktivnosti menadžmenta umijeće održavanja pravilnih i ujednačenih odnosa između zaposlenika u radnom okružju. Konflikti su stalna prijetnja međuljudskim odnosima i radnoj efikasnosti. Budući da se konflikt definira kao nesklad između dviju ili više osoba ili grupa, a u radnoj sredini je sastavni dio odnosa između zaposlenih pojedinaca unutar neke grupe ili između radnih grupa, odnosno organizacijskih jedinica, može se zaključiti da je organizacijski konflikt dio obaveza, zadataka i napora koje mora riješiti menadžment. Često puta nesnalaženje, odgađanje, izbjegavanje ili nerješavanje konflikata uzrokuje stres i povećava psihosocijalne rizike, a nepovoljno utječe i na ostvarivanje radnih zadataka i poslovnih planova.

Zbog posljedica stresa povezanog s radom i bolesti, povećava se stopa izostanaka s rada, uzroci nezgoda i ozljeda na radu, pad produktivnosti i konkurentnosti, povećavaju se troškovi poduzeća i društva. U području zaštite na radu prevencija je najučinkovitiji način sprječavanja nezgoda, ozljeda na radu, bolesti povezanih s radom, uključivo stresa i psihosocijalnih rizika na radu.

Nužno je jačati svijest o stresu i psihosocijalnim rizicima na radnome mjestu, poboljšati razumijevanje problema i pružiti potporu i smjernice poslodavcima i radnicima u svrhu učinkovitog rješavanja problema.

Poslodavci imaju obvezu i odgovornost procijeniti i upravljati konfliktima, stresom i psihosocijalnim rizicima na mjestima rada. Osobito je važno uključivanje radnika u postupak utvrđivanja rizika i mjera prevencije. Pored toga, potrebno je analizirati i primijeniti poboljšanja radnog okruženja, organizacije rada i upravljanja. Rizik predstavljaju preveliki zahtjevi, nesigurnost posla, uznemiravanje i nasilje. Kvalitetni međuljudski odnosi, otvoreni dijalog između rukovoditelja i radnika uz potporu doprinose pozitivnom radnom okruženju, kao i razumijevanje poteškoća radnika izvan radne sredine. U suprotnome izostanak poduzimanja potrebnih mjera uzrokuje slabljenje učinka na radnome mjestu i izvan njega, a dugotrajna izloženost može dovesti do ozbiljnih problema s duševnim i tjelesnim zdravljem, kao što su izgaranje, depresija, bolesti krvožilnog sustava, bolovi u kralježnici i dr.

Europsko istraživanje poduzeća o novim rizicima i onima u nastajanju EU OSHA (ESENER) otkrilo je da 53 posto radnika vjeruje da je stres glavni sigurnosni i zdravstveni rizik s kojim se suočavaju na mjestu rada, dok je 27 posto radnika navelo da pate od „stresa, depresije i tjeskobe“ koji su nastali zbog posla tijekom posljednjih 12 mjeseci. U istraživanju je više od 40 posto poslodavaca ukazalo da je teže upravljati psihosocijalnim rizicima nego „tradicionalnim“ rizicima sigurnosti na radu. Značajan broj europskih rukovoditelja koji su sudjelovali u istraživanju ESENER, njih 79 posto naveo je zabrinutost zbog stresa na radnome mjestu, ali njih manje od 30 posto izjavilo je da primjenjuju postupke otklanjanja psihosocijalnih rizika. Neprijeporno je da je nužna edukacija i primjena mjera upravljanja stresom i psihosocijalnim rizicima na načelu koja se primjenjuju za procjenu i upravljanje ostalim rizicima na radu. Ključno je imati plan, djelovati i spriječiti nastanak problema.

Brojne su prednosti učinkovitog upravljanja konfliktima, stresom i psihosocijalnim rizicima. Za radnike je to poboljšanje uvjeta, zadovoljstva poslom i ravnoteže privatnog i poslovnog vremena. Za poslodavce je to zdrava, motivirana i produktivna radna snaga. Za društvenu zajednicu prednost je poboljšana ukupna učinkovitost, smanjenje izostanaka s rada i stope ozljeda na radu, zaključeno je sastanku.

Očekuje se da će radionica biti dodatni poticaj za osmišljeni pristup kontinuiranom i uspješnom upravljanju konfliktima, stresom i psihosocijalnim rizicima u radnim sredinama, a u cilju unapređivanja zaštite na radu.