Radni sastanak Zavoda i HDMR: Unapređivati izradu procjene rizika

U Zavodu za unapređivanje zaštite na radu održan je radni sastanak predstavnika Zavoda s prim.dr.sc. Azrom Huršidić Radulović, predsjednicom Hrvatskog društva za medicinu rada Hrvatskog liječničkog zbora (HDMR HLZ) , dr.sc. Jelenom Macan, članicom Upravnog odbora HDRM HLZ i dr. Ivanom Kerner, predsjednicom zagrebačkog ogranka HDMR.

Središnja tema razgovora bila je zajednička suradnja na poboljšanju i unapređivanju procjena rizika, kao najvažnijeg dokumenta za planiranje i provedbu mjera prevencije i očuvanje radne sposobnosti radnika. U procjeni rizika moraju se uzeti u obzir zahtjevi posla s obzirom na sposobnosti i zdravstveno stanje pojedinca. Pored toga, u porastu su izazovi za sigurnost i zdravlje na radnom mjestu, a procjena rizika između ostalog treba obuhvatiti raznolikost i osobitosti povezane s dobi, spolom i drugim demografskim karakteristikama. Faktori rizika povezani s načinom života poput nezdrave prehrane, fizičke neaktivnosti, pušenja i štetne uporabe alkohola doprinose problemu kroničnih bolesti u Europi. Navedeno predstavlja izravnu prijetnju zdravlju radnika i ima negativan učinak na produktivnost radnika i poduzeća, ukupno gospodarstvo, kao i na održivost i stabilnost sustava osiguranja. Sudionici sastanka zaključili su da nositelji izrade procjene rizika trebaju u timove uključivati, uz stručnjake za zaštitu na radu, i druge stručne osobe ovisno o specifičnosti rizika u pojedinoj djelatnosti te specijaliste medicine rada. U okviru zajedničkih radionica Zavoda za unapređivanje zaštite na radu i Hrvatskog društva za medicinu rada praktično će se prikazati mogućnosti i pozitivni učinci zajedničkog pristupa u izradi procjene rizika.

Na sastanku se razgovaralo o EU projektima, ulozi i značaju rada Odbora za zaštitu na radu, te zajedničkim aktivnostima Zavoda i HDMR u provedbi nove dvogodišnje kampanje EU OSHA „Zdrava mjesta rada upravljaju opasnim tvarima“. Kampanja je važna jer se nastoji podići razina svijesti o rizicima koje predstavljaju opasne tvari na mjestu rada te promicati kultura prevencije rizika kako bi se oni otklonili, a kada to nije moguće, kako bi se njima učinkovito upravljalo. Aktivno, zajedničko upravljanje sigurnošću i zdravljem, koje uključuje radnike i koje odlikuje predanost uprave, čini svako poduzeće konkurentnijim, budući se takvim pristupom smanjuju ozljede, profesionalne i druge bolesti, te izostanci s rada zbog bolovanja. Sve navedeno doprinosi poboljšanju produktivnosti potvrđujući da ulaganje u dobre uvjete rada, organizaciju rada i zaštitu na radu nije trošak, već dobra i opravdana investicija, zaključeno je na sastanku.