Sa stručnjacima Zagrebinspekta d.o.o.: IZVRSNOST U ZAŠTITI NA RADU JE IMPERATIV

Na poziv tvrtke ZAGREBINSPEKT d.o.o. za kontrolu i inženjering, najvećeg trgovačkog društva u Hrvatskoj za pružanje usluga na području sigurnosti u radnom i životnom okolišu, na stručnom skupu rukovoditelja poslovnih jedinica s područja Hrvatske, izlaganje su održali Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu i Miroslav Babić, viši inspektor rada i voditelj Službe za provedbu zajedničkih aktivnosti inspektora rada Europske unije, prevenciju i nadzor ozljeda na radu i profesionalnih bolesti iz Središnjeg ureda Inspektorata rada Ministarstva rada i mirovinskoga sustava.

Društvo je osnovano 27. prosinca 1990. godine, danas zapošljava 64 stručna izvršitelja, s položenim stručnim ispitima i drugim propisanim kompetencijama za pojedina područja, i obavlja poslove na području Republike Hrvatske. Na osnovu dobivenih ovlaštenja i akreditacija tvrtka pruža usluge u području. zaštite na radu (sigurnosti i zaštite zdravlja na radu),zaštite od požara, mjerenje i ocjenjivanje buke okoliša, zaštita okoliša, terenska mjerenja zračne i udarne zvučne izolacije, ispitivanje vodonepropusnosti zrakom i vodom, inspekcija dizala, ispitivanja u Ex prostoru (sigurnosti prostora ugroženih eksplozivnom atmosferom), energetskih pregleda i energetskog certificiranja zgrada, ispitivanje niskonaponskih električnih instalacija, ispitivanje sustava zaštite od djelovanja munje na građevine, ispitivanje ventilacijskih sustava, ispitivanje plinskih instalacija, obavljanje usluga na brodovima (Hrvatski registar brodova) te ostalih tehničkih ispitivanja pojedinih sustava i proizvoda.

Na početku skupa nazočne je pozdravio Marijan Matočec, direktor Zagrebinspekta d.o.o. te je istaknuo postignute rezultate u protekom razdoblju kao i planove daljnjeg razvoja i širenja poslovnih aktivnosti tvrtke u 2019. godini.

O analizi propisa u području zaštite na radu i prijedlozima promjena govorio je Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu.

Podsjetio je da su u razdoblju od 1996. do 2018. godine donijeta dva nova Zakona o zaštiti na radu, prvi 1996. godine a drugi 2014. godine. Pored toga, u razdoblju od 22 godine donijeto je pet izmjena i dopuna Zakona, dvije Uredbe i tri ispravke Zakona, ili u prosjeku svake tri godine interveniralo se u ovaj temeljni Zakon u području zaštite na radu. Istovremeno je izostalo donošenje pratećih podzakonskih akata ili njihovo usklađivanje, što upućuje na niz problema u primjeni propisa za sve dionike; poslodavce, radnike, stručnjake, inspektore i pravosuđe.

U daljnjem izlaganju dao je pregled stanja normativnih akata važnih za zaštitu na radu, te iznio prijedloge za izmjene i dopune određenih propisa: Pravilnika o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu, Pravilnika o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita, Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu, Pravilnika o pregledu i ispitivanju radne opreme, Pravilnika o ispitivanju radnog okoliša, Pravilnika o izradi procjene rizika te za donošenje novog propisa Pravilnika o Informacijskom sustavu zaštite na radu. Posebno je podsjetio da još uvijek nakon proteka gotovo četiri godine nisu donijeta četiri pravilnika iz nadležnosti Ministarstva zdravstva, ali niti neki drugi pravilnici iz područja nadležnosti ministarstva nadležnog za rad. Navedeno upućuje da je nužno uvesti praksu pripreme i donošenja zakona, njihovih izmjena te pratećih pravilnika u „paketu“, jer se u suprotnome događaju pravne praznine a time i problemi. Pored toga, uočeni su i propusti kod posljednjih izmjena Zakona, kao i u samoj primjeni pojedinih odredbi.

Govoreći o značaju socijalnog dijaloga u području zaštite na radu ukazao je na obveze i značaj radničke participacije, uputio na Direktivu o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu 89/391/EEZ koja propisuje suradnju poslodavaca s radničkim predstavnicima i savjetovanje o mjerama vezanim uz zaštitu zdravlja i sigurnost na radu radnika.

U pogledu institucionalnih uvjeta za socijalni dijalog, odnosno informiranje, savjetovanje i suodlučivanje u području zaštite na radu u Republici Hrvatskoj, sukladno Zakonu o radu, suradnja poslodavaca i radnika omogućena je kroz utemeljenje radničkih vijeća, izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu, te predstavnika radnika u nadzornom odboru ili upravnom vijeću a omogućeno je i održavanje skupova radnika. Međutim, u praksi sve te mogućnosti nisu dovoljno iskorištene u funkciji unapređivanja zaštite na radu.

Podsjetio je da se viša tj. odgovarajuća razina prava i obveza u području zaštite na radu može ugovoriti kolektivnim ugovorima na sektorskoj ili na razini tvrtki i ustanova, zatim putem sporazuma poslodavca s radničkim vijećima ili internim aktima, što bi u praksi trebalo činiti.
U slučajevima sporova između poslodavaca i radnika iz područja zaštite na radu, posebno zbog odštetnih zahtjeva uslijed nesreća i ozljeda na radu ravnatelj Zavoda Begović uputio je na primjenu instituta mirenja kao jeftinijeg, učinkovitijeg i bržeg načina njihova rješavanja, čime bi se smanjio priljev novih sudskih predmeta koji opterećuju sudstvo i često završavaju na nezadovoljstvo jedne ili obje strane u sporu.

Nazočni su iskazali interes za ustroj zaštite na radu na nacionalnoj razini, pri čemu su upoznati da je od 1996. godine i prvog Zakona o zaštiti na radu do 2018. godine, područje zaštite na radu bilo organizirano kao Zavod, najprije u okviru Ministarstva rada i socijalne skrbi, zatim kao javna služba, dijelom prenijetih poslova u okviru zavoda nadležnog za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, a nakon analize od 2014. godine donošenjem novog Zakona o zaštiti na radu osnovan je kao javna ustanova Zavod za unapređivanje zaštite na radu, koji će kao takav donošenjem i stupanjem na snagu izmjena zakona prestati s radom s početkom 2019. godine.

Skup je bio i prilika za osvrt ravnatelja Zavoda na ulogu ovlaštenih tvrtki za poslove zaštite na radu, budući da Zavod za unapređivanje zaštite na radu izdaje ovlaštenja i vrši nadzor te reviziju poslovanja tih tvrtki. Nalazi nadzora ovlaštenih osoba za poslove zaštite na radu ukazuju na to da postoji potreba i prostor za određene neodložne korekcije, poboljšanja i unapređenja. Poslodavci ne smiju zanemariti da su osobno odgovorni za organiziranje i provođenje zaštite na radu, neovisno o tome jesu li u tu svrhu zaposlili jednog ili više stručnjaka zaštite na radu ili su obavljanje poslova zaštite na radu ugovorili s osobom ovlaštenom za obavljanje tih poslova.

Tržišna utakmica ne smije prevladati nad savjesnošću, odgovornošću i profesionalnošću u obavljanju poslova zaštite na radu. Dobri uvjeti rada, učinkovita organizacija i upravljanje zaštitom na radu nemaju alternative u očuvanju života, zdravlja i radne sposobnosti radnika, a ovlaštene osobe u tome imaju posebnu ulogu i odgovornost, naglasio je ravnatelj Zavoda Vitomir Begović.

Zavod za unapređivanje zaštite na radu je u protekom razdoblju uspostavio sustav, pružao stručnu pomoć te redovito nadzirao rad ovlaštenih osoba potičući stručnost u radu i visoku razinu kvalitete s elementima jačanja prevencije i smanjenja nesreća, ozljeda na radu i profesionalnih bolesti. Pripremljen je informacijski sustav zaštite na radu u koji će ovlaštene osove i poslodavci imati obvezu ažurno unositi odgovarajuće podatke, voditi će se evidencija svih osoba koje obavljaju poslove zaštite na radu, a pripremljen je i model obveznog stalnog stručnog usavršavanja te vrednovanja pohađanja određenih edukativnih sadržaja svakog sudionika.

Ovlaštene osobe jedan su od ključnih čimbenika u osiguranju uvjeta za poštivanje propisa i procedura u zaštiti na radu te promicanju društvene odgovornosti u poslovanju. Od ovlaštenih osoba očekuje se da budu centri izvrsnosti u zaštiti na radu. Zato je vrijedan pažnje napor i poslovna politika tvrtke Zagrebinspekt, kao i drugih koji kontinuirano podižu kvalitetu rada, kadrovski se ekipiraju, tehnički opremaju, i na takav način podižu unapređuju zaštitu na radu, rekao je Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu i dodao kako je Zavod kao javna ustanova u razdoblju 2015.-2018., djelovao proaktivno, kreativno, inovativno i poduzetno s ciljem pružanja kvalitetne stručne podrške svim ključnim dionicima u zaštiti na radu, polazeći od opredjeljenja da su javne institucije servisi korisnika, i u ulozi ostvarivanja javnog interesa. Svi koji istinski žive zaštitu na radu to su prepoznali i vrednovali, i zato je prilika vama i svima koji dijele iste vrijednosti zahvaliti na podršci i povjerenju, zaključio je ravnatelj Zavoda Vitomir Begović.

S izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu nazočne je upoznao Miro Babić, inspektor Inspektorata rada Ministarstva rada i mirovinskoga sustava. Posebno je ukazao da se novom odredbom propisuje obveza prijave događaja ozljede na mjestu rada koji poslodavac ima obvezu prijaviti te se utvrđuje značenje pojma „odmah“. O svakoj smrtnoj ozljedi u prostoriji ili na prostoru u kojem poslodavac obavlja rad, poslodavac je dužan odmah po nastanku takve ozljede obavijestiti tijelo nadležno za poslove inspekcije rada. U slučaju ozljede radnika ili osobe na radu, kad je toj osobi pružena hitna medicinska pomoć i zbog koje je ta osoba upućena i zadržana na liječenju u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi ili dnevnoj bolnici, poslodavac ima obvezu obavijestiti inspekciju rada bez odlaganja, odmah po ispunjenju propisanih kriterija. Uputa je da se to učini odmah. Pored toga, obveza je osigurati mjesto događaja koje mora ostati u nepromijenjenom stanju do dolaska inspektora, osim u dijelu koji je nužan za isključenje izvora ozljede i pružanja prve pomoći ozlijeđenoj osobi.