Vodič za siguran rad u turizmu i ugostiteljstvu

Kako se bliži turistička sezona, povećava se i potreba zapošljavanja turističkih i ugostiteljskih radnika. Ova mogućnost sa sobom nosi određene obveze i odgovornosti poslodavaca i radnika pri obavljanju poslova. Zavod za unapređivanje zaštite na radu pripremio je Vodič za siguran rad u turizmu i ugostiteljstvu koji pruža opće informacije o radu na siguran način na određenim poslovima u turizmu i ugostiteljstvu.

Cilj je olakšati korisnicima primjenu propisa na mjestima rada u turizmu i ugostiteljstvu, kao i odrediti opasnosti, štetnosti i napore te potrebne mjere. Potrebno je preventivnim mjerama očuvati zdravlje, radnu sposobnost i optimalnu učinkovitost radnika.

Vodič je namijenjen poslodavcima i radnicima koji trajno ili povremeno (sezonski) obavljaju poslove u ovom sektoru, a sadržava preporuke za sljedeće poslove:

  1. KUHAR/ICA
  2. KONOBAR/ICA
  3. SOBAR/ICA
  4. RECEPCIONAR/KA.

 

Analiza ozljeda na radu u djelatnosti pružanja smještaja te  pripreme i usluživanja hrane

U Republici Hrvatskoj u 2015. godini, prema podacima Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu (HZZZSR), ukupan broj ozljeda na radu bio je 16 013. U djelatnosti pružanja smještaja te  pripreme i usluživanja hrane ozlijedila su se 752 radnika, od toga na mjestu rada 620. U postocima 82,44% radnika je ozlijeđeno na mjestu rada, a 17,55% na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno.

Slika 1. Broj ozljeda na mjestu rada

Izvor: HZZZSR

Kada promatramo ukupan broj ozlijeđenih radnika u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, 330 (43,88 %) radnika su muškarci, a 422 (56,11 %) su žene. Na mjestu rada su ozlijeđena 292  (47,09 %) muškaraca i 328 (52,90 %) žena.

Slika 2. Ozljede na radu prema spolu radnika i mjestu nastanka

Izvor: HZZZSR

Prema starosti radnika u ovoj djelatnosti na mjestu rada najviše se ozljeđuju radnici starosti između 18 i 30 godina, slijede radnici u dobi između 41 i 50 godina, te radnici u dobi od 31 do 40 godina.

Slika 3. Broj ozlijeđenih radnika na mjestu rada prema starosti

Izvor: HZZZSR

Budući da se radi i o sezonskom zapošljavanju, ako promatramo vrstu ugovora o radu, 52,74% ozlijeđenih radnika je imalo ugovor o radu na određeno vrijeme, a 45,97% na neodređeno vrijeme.

Slika 4. Broj ozljeda na radu prema vrsti ugovora o radu

Izvor: HZZZSR

 

Zakonske obveze

Poslodavac ima obvezu izraditi procjenu rizika za sve poslove koje radnici obavljaju za njega. U tom postupku trebaju sudjelovati radnici, odnosno njihovi predstavnici, ovlaštenici i stručnjaci zaštite na radu, a poslodavac po potrebi uključuje i stručnjake iz pojedinih područja. Mjere kojima se isključuju ili smanjuju rizici na konkretnome mjestu rada pojedinog radnika određuju se procjenom rizika.

Procjena rizika mora biti ažurna, što znači da u svakom trenutku mora odgovarati stvarnom stanju i biti dostupna radnicima na mjestu rada.

Na osnovi procjene rizika izrađuje se program osposobljavanja  radnika za rad na siguran način, temeljem kojeg se provodi teoretsko i praktično osposobljavanje radnika. Uz to, potrebno je osposobiti dovoljan broj radnika za pružanje prve pomoći na radu te osposobiti sve radnike za početno gašenje požara.

Neizostavno je provesti i ispitivanja radne opreme, radnog okoliša, plinskih i električnih instalacija te čišćenje i održavanje kuhinjskih napa i ventilacije sukladno posebnim propisima.

Poslodavac i radnici imaju prava i obveze koje su utvrđene Zakonom o zaštiti na radu i podzakonskim propisima (više: http://zuznr.hr/ ) te je njihov obostrani interes surađivati u provedbi svih mjera zaštite na radu.

Poslovi, njihove opasnosti, štetnosti i napori te potrebne mjere

Radnici u turizmu i ugostiteljstvu prilikom obavljanja poslova (kuhar/ica, konobar/ica, sobar/ica, recepcionar/ka) izloženi su različitim opasnostima, štetnostima i naporima pri čemu posao pretežno obavljaju stojeći, što nepovoljno djeluje na mišićno-koštani sustav.

Najčešće ozljede na radu i bolesti povezane s radom u turizmu i ugostiteljstvu nastaju zbog sljedećih opasnosti, štetnosti i napora:

  • neispravnih električnih i plinskih instalacija/radne opreme
  • nepravilnog rukovanja radnom opremom
  • radne opreme bez zaštitnih naprava
  • dodira s vrućim i hladnim predmetima
  • nezaštićenih otvora na podu
  • oštećenog, klizavog ili neravnog poda
  • nepravilnog transporta i skladištenja robe
  • nedovoljno osvijetljenih prostora
  • nepravilnog rukovanja posudama pod tlakom
  • opasnosti od požara i eksplozija
  • izloženosti buci i nepovoljnoj mikroklimi
  • statodinamičkih napora
  • psihofizioloških napora i sl.

Također, u vodiču su dane preporuke koje uključuju potrebne mjere usmjerene na prevenciju ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom.

Primjerice, kuhari/ce pri radu s ručnim i mehaniziranim alatima poput noževa, škara, pila i sl. uvijek trebaju upotrebljavati odgovarajući i ispravan alat te pridržavati se uputa za siguran rad pri rukovanju istima.

Konobari/ce se trebaju pridržati određenih pravila sigurnosti zbog opasnosti od padova uzrokovanih nepravilnostima vezanih uz površine po kojima se moraju kretati (oštećeni i klizavi podovi, stubišta i sl.).

Pri obavljanju poslova sobara/ica postoji rizik od udara električne struje zbog neispravnih instalacija ili radne opreme, kao što su na primjer: usisavač, strojevi za glačanje, oštećena instalacija i sl. Zbog toga treba voditi stalnu brigu o ispravnom održavanju radne opreme i električnih instalacija.

Recepcionari/ke koji neprestano rade s računalom mogu patiti od problema s kralježnicom i gornjeg dijela trupa i vrata, problema s vidom te problema uzrokovanih stresom i ostalim psihofizičkim naporima. Zbog toga je važno sprečavanje ovih problema preventivnim radnjama – nabavom ergonomskog namještaja i odgovarajuće opreme te redovitim pregledima vida.

 

Vodič za siguran rad u turizmu i ugostiteljstvu dostupan je na internetskim stranicama Zavoda za unapređivanje zaštite na radu.

 

Pripremile Ana Akrap i Sanja Sambol,

više stručne savjetnice u Zavodu za unapređivanje zaštite na radu