Ozljede na radu

Postupak priznavanja ozljede na radu pokreće po službenoj dužnosti poslodavac, organizator određenih poslova ili aktivnosti po službenoj dužnosti ili na zahtjev ozlijeđenog radnika odnosno osigurane osobe.

Ako oni ne podnesu prijavu o ozljedi na radu, tada je prijavu obvezan podnijeti izabrani doktor opće/obiteljske medicine na zahtjev ozlijeđenog radnika odnosno osigurane osobe, odnosno i sama osigurana osoba može podnijeti pisani zahtjev. U slučaju smrti osigurane osobe zahtjev podnosi član obitelji.

Obavijest o mogućnosti prijave ozljede na radu elektroničkim putem od 1. listopada 2017. godine.

Vrste ozljeda

Ozljedom na radu prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju smatra se:

  • ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te ozljeda uzrokovana naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je ozljeda uzročno vezana uz obavljanje poslova, odnosno djelatnosti na osnovi koje je ozlijeđena osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju, kao i ozljeda nastala tijekom obveznoga kondicijskog treninga vezanog uz održavanje psihofizičke spremnosti za obavljanje određenih poslova, sukladno posebnim propisima
  • bolest koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada, odnosno obavljanja djelatnosti ili u vezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje je osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju
  • ozljeda nastala na način iz točke 1. ovog članka koju osigurana osoba zadobije na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji joj je osiguran, odnosno na posao na osnovi kojeg je osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju
  • ozljeda, odnosno bolest iz točke 1. i 2. ovog članka koja nastane kod osigurane osobe i u okolnostima iz članka 16. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Ozljede na radu definiraju dva zakona: Zakon o mirovinskom osiguranju i Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Slučajevi kada nije riječ o ozljedi na radu

Situacije u kojima se u sustavu zdravstvenog osiguranja ozljeda ne priznaje kao ozljeda na radu su sljedeće:

  • slučajevi skrivljenog, nesavjesnog ili neodgovornog ponašanja na radnome mjestu, odnosno pri obavljanju djelatnosti, kao i na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno (npr. tučnjava na radnom mjestu ili u vremenu dnevnog odmora, namjerno nanošenje povrede sebi ili drugome, upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola ili opojnih droga i sl.)
  • aktivnosti koje se ne mogu dovesti u kontekst radno-pravne aktivnosti (npr. radni odmor koji nije korišten u propisano vrijeme, radni odmor koji nije korišten u cilju obnove psihofizičke i radne sposobnosti potrebne za nastavak radnog procesa, fizičke aktivnosti koje nisu u svezi s radnim odnosom i sl.)
  • namjerno nanošenje ozljede od strane druge osobe izazvane osobnim odnosom s osiguranom osobom koje se ne može dovesti u kontekst radno-pravne aktivnosti
  • atake kronične bolesti
  • urođene ili stečene predispozicije zdravstvenog stanja koje mogu imati za posljedicu bolest.

Zdravstvena skrb nakon ozljede

Kada se ozljeda dogodi, potrebnu zdravstvenu skrb pružit će vam najbliža zdravstvena ustanova, što može biti služba hitne medicinske pomoći, bolnička služba, izabrani doktor opće/obiteljske medicine.

Prijava ozljede

Prijavu o ozljedi na radu ispunjava u prvom dijelu poslodavac, a u drugom dijelu ugovorni izabrani doktor opće/obiteljske medicine. Prijava se dostavlja nadležnom područnom uredu HZZO-a. Kontakt podatke područnih službi i ispostava pronaći ćete na stranici HZZO-a

Područni uredi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Ozljeda se u sustavu obveznog zdravstvenog osiguranja smatra ozljedom na radu tek onda kada je kao takvu prizna HZZO, po prethodno provedenom postupku utvrđivanja i priznavanja ozljede ozljedom na radu. U postupku utvrđivanja činjenica radi priznavanja ozljede na radu može se tražiti mišljenje nadležnog doktora specijalista medicine rada, kao i mišljenje Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu.

Prava iz zdravstvenog osiguranja

Na temelju tako priznate ozljede na radu imate pravo u sustavu obveznog zdravstvenog osiguranja na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad u visini od 100 posto od osnovice za naknadu utvrđenu u skladu sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i Pravilniku o pravima uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti.

Sukladno tim aktima imate i pravo na naknadu troškova prijevoza u vezi s korištenjem prava na zdravstvenu zaštitu, kao i naknadu pogrebnih troškova.

Prava iz mirovinskog osiguranja

Ako posljedice ozljede na radu uzrokuju trajno smanjenu radnu sposobnost, u sustavu mirovinskog osiguranja možete ostvariti povoljnije financijske uvjete pri određivanju visine invalidske mirovine.

Na temelju priznate ozljede na radu možete, ovisno o težini posljedica ozljede, u sustavu mirovinskog osiguranja ostvariti pravo na financijsku nadoknadu zbog tjelesnog oštećenja. Ova prava se ostvaruju pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. (Izvor: https://gov.hr)