Profesionalne bolesti

Profesionalne bolesti su bolesti izazvane dužim, neposrednim utjecajima procesa rada i uvjeta rada na određenim poslovima. Karakterizira ih izrazita, direktna i nesumnjiva povezanost s radnim mjestom i njegovim štetnostima i naporima, a definirane su kroz tri zakona: Zakon o mirovinskom osiguranju, Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakon o listi profesionalnih bolesti.

Lista profesionalnih bolesti i poslova na kojima se te bolesti javljaju i uvjeti pod kojima se smatraju profesionalnim bolestima utvrđuju se Zakonom o listi profesionalnih bolesti.

Uzroci bolesti

Profesionalne bolesti su najčešće uzrokovane jednim uzročnim čimbenikom radnog mjesta, a težina bolesti odgovara razini i duljini izloženosti, pa se profesionalne bolesti u pravilu pojavljuju nakon višegodišnje izloženosti kemijskim ili fizikalnim štetnostima i naporima.

Primjeri poznatih i nedvojbenih profesionalnih bolesti su:

  • silikoza u pjeskara metalnih odljevaka kremenim pijeskom
  • azbestoza u izolatera azbestnim materijalima
  • nagluhost u minera
  • vibracijska bolest u sjekača motornom pilom
  • zamućenje leće u ljevača metala
  • sindrom karpalnog kanala u operatera na računalu
  • alergijski dermatitis na krom u građevinskih radnika i slično.

Bolesti vezane za rad

Profesionalne bolesti je važno razlikovati od bolesti vezanih uz rad, jer za razliku od profesionalnih bolesti, na temelju bolesti vezanih uz rad ne mogu se ostvariti posebna prava u sustavu zdravstvenog i mirovinskog osiguranja.

Bolesti vezane uz rad uzrokuje više čimbenika, pri čemu je radno mjesto jedan od mogućih uzročnika. Tako, primjerice, stalno stajanje i hodanje može biti jedan od uzroka nastanka proširenih potkoljeničnih vena ili spuštenih stopala u nizu zanimanja.

No, za nastanak ovih bolesti nisu odgovorni samo radni uvjeti, jer će ti zdravstveni poremećaji nastati samo u onih osoba koje već imaju sklonost za nastanak proširenih vena ili već od djetinjstva imaju slabe svodove stopala. Budući da radni uvjeti nisu jedini i nedvojbeni uzročnik zdravstvenih oštećenja, takve bolesti se ne smatraju profesionalnima, nego bolestima vezanim uz rad.

Utvrđivanje i priznavanje profesionalne bolesti

Profesionalna se bolest utvrđuje dijagnosticiranjem bolesti radnika s jedne strane i dokazivanjem “bolesti” radnog mjesta s druge strane te njihovim uzročnim povezivanjem. Dijagnosticiranje profesionalnih bolesti zahtjevan je postupak u nadležnosti specijalista medicine rada.

Ako vi sami, nadležni doktor specijalist medicine rada ili vaš izabrani doktor opće/obiteljske medicine, poslodavac ili organizator određenih poslova posumnjate na postojanje profesionalne bolesti, potrebno je pokrenuti postupak utvrđivanja i priznavanja profesionalne bolesti pri Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO).

U postupku priznavanja profesionalne bolesti morate obvezno pribaviti mišljenje nadležnog specijalista medicine rada. Ako se prema tom mišljenju radi o profesionalnoj bolesti, izabrani doktor opće/obiteljske medicine ispunjava svoj dio Prijave o profesionalnoj bolesti (čiji jedan dio mora ispuniti poslodavac) i prosljeđuje nadležnoj područnoj službi HZZO-a prema vašem mjestu rada ili prema mjestu prebivališta, odnosno boravka.

Prijavu treba dostaviti u roku od osam dana od dana kada ste primili mišljenje specijalista medicine rada o profesionalnoj bolesti. Osoba za koju HZZO-u nije podnesena prijava o profesionalnoj bolesti u roku od tri godine od isteka navedenog roka gubi pravo na pokretanje postupka utvrđivanja i priznavanja profesionalne bolesti od strane HZZO-a.

U postupku utvrđivanja činjenica radi priznavanja profesionalne bolesti pri HZZO-u obvezno se pribavlja mišljenje nadležnog specijalista Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu. Bolest se u sustavu obveznog zdravstvenog osiguranja smatra profesionalnom bolešću tek onda kada je kao takvu potvrdi Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu i prizna HZZO.

Prava iz zdravstvenog osiguranja

Na temelju tako priznate profesionalne bolesti imate pravo u sustavu obveznog zdravstvenog osiguranja na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad u visini od 100 posto osnovice za naknadu utvrđenu u skladu sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i Pravilniku o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti u maksimalnom trajanju od 18 mjeseci po istoj dijagnozi, bez prekida.

Nakon isteka tog roka ostvarujete pravo na naknadu plaće u iznosu od 50 posto zadnje isplaćene naknade plaće na ime te privremene nesposobnosti dok za privremenu nesposobnost postoji medicinska indikacija.

Sukladno tim aktima imate i pravo na naknadu troškova prijevoza u vezi s korištenjem prava na zdravstvenu zaštitu, kao i naknadu pogrebnih troškova.

Naknadu za pogrebne troškove u visini jedne proračunske osnovice može ostvariti pravna ili fizička osoba koja je snosila troškove pokopa, ako je smrt radnika odnosno osigurane osobe iz članka 16. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju neposredna posljedica priznate ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

Prava iz mirovinskog osiguranja

Ako profesionalna bolest trajno smanjuje radnu sposobnost, u sustavu mirovinskog osiguranja možete ostvariti povoljnije financijske uvjete pri određivanju visine invalidske mirovine.

Na temelju priznate profesionalne bolesti možete, ovisno o težini bolesti, u sustavu mirovinskog osiguranja ostvariti pravo na financijsku nadoknadu zbog tjelesnog oštećenja.

Ova prava se ostvaruju pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. (https://gov.hr/)